šibenska-gradska straža

Iako se grad Šibenik prvi put spominje u 11. stoljecu, tragovi naseljenosti mogu se uociti vec od prapovijesnog doba.
Šire podrucje grada bilo je naseljeno vec u neolitiku, o cemu svjedoce bogati arheološki nalazi s lokaliteta Danilo, eponimnog nalazišta Danilske kulture.
U željeznom dobu podrucje grada naseljavalo je ilirsko pleme Liburna.
S obzirom da je šibenska luka jedna od prirodno najzašticenijih luka istocnog Jadrana, u koju je ulaz moguc samo kroz uski kanal Sv. Ante, oduvijek je bila logicna pretpostavka da su Liburni, kao vrsni pomorci, morali imati nekakvu vrstu kontrole nad njom. Važnost kontrole nad šibenskom lukom bila je utoliko veca i zbog njenog položaja na ušcu rijeke Krke kojom se dalje moglo nastaviti prema Skradinu, jednom od važnijih liburnskih sjedišta.
Dokazi za ovu pretpostavku su materijalni ostaci liburnske kulture (uglavnom se radi o ostacima keramike) pronadjeni prilikom istraživanja tvrdjave Sv. Mihovila podignute nad gradom, a ocito na mjestu nekadašnje liburnske gradine.

Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzašticenijoj prirodnoj luci, posred istocne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušcu rijeke Krke, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali more. Prvi se put spominje na Božic 1066. (darovnica kralja Petra Krešimira IV.). 1169.g. od ugarskog kralja Stjepana III.
Šibenik dobija status grada i pravo na kovanje novca.
Nakon hrvatskih vladara (i hrvatsko-ugarskih) i povremene vladavine Venecije, u 15. stoljecu dolazi pod gotovo 400-godišnju vlast Venecije, a iz tog razdoblja potjece i najznacajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika - poznata šibenska katedrala sv. Jakova, gradjena u 15. i 16. stoljecu. 1797.
Šibenik ulazi u sastav Habsburške monarhije (uz kratkotrajnu vlast Francuske u vrijeme Napoleona) sve do 1918.

Šibenik je bio pod okupacijom Kraljevine Italije od 6. studenoga 1918. do 12. lipnja 1921., kao i od 15. travnja 1941. do konacnog odlaska talijanskih snaga nakon kapitulacije.
Tijekom prve talijanske okupacije, na sam Božic 1921. došlo je do obracuna izmedju Šibenèana i talijanskih mornara.
Tada je talijanski razarac »Audace«, usidren ispred grada, bombardirao Šibenik s gotovo 1000 topovskih metaka.

Grad Šibenik i okolica su dali veliki doprinos u Domovinskom ratu od prvih dana rata 1991. Šibenèani su vec u rujnu 1991. g. zauzimanjem topništva na Žirju i Zecevu kod Rogoznice obranili svoj grad i okolicu i tako izborili prvu pobjedu HV, kada su JNA i cetnici poraženi i odbaceni 15 kilometara dalje od grada.
Za obranu Šibenika su najveci doprinos dali dragovoljci-branitelji, a mnogi su od njih dali i svoj život.